Još jedna WordPress stranica

BKC

Šta dolazi nakon zatvaranja Haškog tribunala?

PODJELI
, / 458
Šta dolazi nakon zatvaranja Haškog tribunala?

„Temeljna vrijednost institucije za preživjele žrtve i svjedoke je to što su saslušani”, između ostalog pišu njemački mediji koji analiziraju ulogu i rad Haškog tribunala.

 

Novinar „Der Tagesspiegel-a” prisjeća se čovjeka koji je inaugurirao ideju o osnivanju ove institucije: „Mirko Klarin je inicijator osnivanja Haškog  tribunala. Još u maju 1991. on je, kao tadašnji jugoslovenski novinar, rođen 1943. godine u Hrvatskoj, upozorio javnost na predstojeći rat. U svom članku “Nirnberg sada!”pozvao je u Beogradu na osnivanje tribunala protiv širenja rasističke mržnje i netrpeljivosti  putem politike i medija. Traumatski materijali konflikta, pogotovo iz Drugog svjetskog rata, koji su u Titovoj Jugoslaviji ostali neprocesuirani, postao je manipulativni stereotip, koji su koristile grupe naroda. Klarin je tada pozvao na osnivanje Međunarodnog krivičnog suda. Ako bi se oni koji šire mržnju izveli pred sud, spriječio bi se rat, koji su oni započeli. Uzalud je tražio da njegova upozorenja poslušaju visoki zvaničnici u Briselu i Londonu. No, kada je izbio rat, svi su to shvatili. Tako se u zvaničnim dokumentima UN-a o osnivanju Međunarodnog suda za ratne zločine počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije, Mirko Klarin spominje kao centralni idejni tvorac ove institucije. O ratovima koje je on htio izbjeći u godinama koje su uslijedile Klarin je iz zgrade ICTY-a u Hagu izvještavao za svoju agenciju ‚Sense‘.”

Niederlande Urteil Ratko Mladic | Demo (picture-alliance/AP Photo/P. Nijhuis)„Der Tagesspiegel” navodi i da je tokom svjedočenja nastala ogromna baza podataka, koja ima ulogu arhiva, ne samo za sadašnje, već i za buduće generacije.

Šta su haški procesi značili svjedocima i žrtvama?

„Temeljna vrijednost institucije za preživjele žrtve i svjedoke je to što su saslušani. Preko 4.000 svjedoka je pred ICTY-em izvještavalo o nezapamćenim razmjerima zločina, o ubistvima cijelih porodica u njihovim kućama, spaljivanju sela, nasilju nad muškarcima, ženama i djecom, progonima… U nekim predmetima su preživjeli od samih  počinilaca u sudnici dolazili do informacija o tome šta se dogodilo sa njihovim ubijenim srodnicima. Tako je Habiba Hadžić, koja je od optuženog htjela saznati kako su umrli njeni sinovi Enis i Bernis. Počinilac je nju i njene sinove poznavao, kao i oni njega: “Želim Dragana pitati gdje su, u kojoj masovnoj grobnici se nalaze moji sinovi, kako bih mogla sahraniti njihove posmrtne ostatke.” Dragan Nikolić  joj je otkrio da su njeni sinovi, zajedno s još četrdeset osoba, ubijeni u mjestu Debelo Brdo.”, nastavlja dalje “Der Tagesspiegel” i navodi da je tokom svjedočenja nastala ogromna baza podataka, koja ima ulogu arhiva, ne samo za sadašnje, već i za buduće generacije.

„Tribunal je antisrpski i pristrasan”

“Kada je 1993. Tribunal za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije počeo sa radom”, piše „Neue Züricher Zeitung” u članku pod nazivom “Politika pravde”, „povjerenje u međunarodnu zajednicu bilo je još uvijek nepoljuljano. Juli Vorontsov, ruski predsjednik Savjeta za sigurnost UN-a, obratio se biranim patetičnim riječima: ‚Prvi put u istoriji pobjednici ne sude pobijeđenima. Cjelokupna međunarodna zajednica sudi onima koji su kršili međunarodno pravo.‘ No, danas, kada ICTY zatvara svoja vrata, iz Moskve dolaze posve drugačije ocjene: Doživotna kazna za počinjeni genocid bosanskom Srbinu, generalu Ratku Mladiću, politički je motivisana, kritike su upućenje iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije. Tribunal je antisrpski i pristrasan i on je instrument  Zapada.”

Niederlande Urteil Ratko Mladic | Fernsehübertragung (picture-alliance/AA/n: Ibrahimkadic)“U Srebrenici, ali i u Sarajevu i drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, vojska predvođena Mladićem odgovorna je za najgora zvjerstva u Evropi nakon završetka Drugog svjetskog rata.”

„Optužbe iz Moskve iritiraju, jer je previše dokaza protiv Mladića: Nije tu riječ samo o njegovim muslimanskim žrtvama, već i njegovim bivšim saborcima, njegovim sopstvenim riječima i zapisima, koji oslikavaju hladnokrvnog ubicu. U Srebrenici, ali i u Sarajevu i drugim  dijelovima Bosne i Hercegovine je vojska predvođena Mladićem, odgovorna za najgora zvjerstva u Evropi nakon završetka Drugog svjetskog rata. Ruska kritika bi stoga sigurno mogla biti propagandna i teatralna grmljavina u vrijeme intenziviranja napetosti između Istoka i Zapada.”

„Oličenje prosvjetljenja, pravde i istine”

“No, optiužbe o pristrasnosti prate Haški tribunal od njegovog osnivanja”, navodi se dalje u tekstu. “Pored Moskve, njih iznose i druge države iz regiona i zapadni kritičari. Optužbe koje na račun Tribunala dolaze iz Srbije nisu za odbaciti: Dvije trećine svih osuđenih su Srbi, a udio oslobođenih Srba je znatno niži nego u slučaju Hrvata, Bošnjaka i kosovskih Albanaca, a NATO, koji je također odgovoran za civilne žrtve, nikada nije izveden pred sud. UN-ov tribunal za ratne zločine provodio je pravdu, ali je to je bila nejednaka raspodjela pravde”, piše lsit “Neue Züricher Zeitung”.

„To ne zvuči fer, ali nakon podrobnije analize raskrinkava samo naivnu predodžbu da se međunarodna pravda odvija u politički i moralno neutralnom prostoru i to kao oličenje prosvjetljenja, pravde i istine. Ali, zadatak ICTY-a je još jedan – da imenuje krivce i da ih pozove na odgovornost. Reći da su to prije svega Srbi, ispravno je i razumljivo: Nacionalisti u Beogradu i njihovi istomišljenici među bosanskim Srbima raspolagali su najvećim dijelom naoružanja iz nasljeđa bivše Jugoslavije i tokom rasplamsavanje sukoba na Balkanu beskrupulozno ga koristili “, zaključuje autor članka u „Neue Züricher Zeitunga”, Mijnssen.

 

  • DW.DE
  • Autor Faruk Šabanović